Sportom do zdravijeg i boljeg detinjstva

U eri sve većeg tehnološko razvoja, pred prosvetnim radnicima nalaze se sve veći izazovi kako i na koji način pravilno edukovati mlade generacije đaka. Zbog sve veće dostupnosti mobilnih telefona i sve manje fizičke aktivnosti deca se udaljavaju od stvarnog sveta i „uplivavaju“ u imaginarni koji im usporava razvoj kako fizički tako i mentalni. Na koji način nastavnici iy Dimitrovgrada afirmišu učenike da se bave sportom govorili smo sa nastavnicom fizičkog i zdravstvenog vaspitanja Jelenom Petrović.

Profesorka Petrović više od pet godina bodri i edukuje učenike u Osnovnoj školi „Hristo Botev“ i Gimnaziji „Sveti Kirilo i Metodije“ u Dimitrovgradu. Kako i sama ističe, za ovu profesiju se odlučila jer je i sama trenirala atletiku 17 godina, a iza skoro dvodecenijskog napornog rada ostale su brojne medalje sa državnih, regionalnih i lokalnih takmičenja. Za njen uspeh najzaslužniji je njen ujak i trener Aleksandar Markov, koji joj je bio uzor, a zbog koga se odlučila da nastavi da uči i drugu decu.

  • Pre osnovne i srednje škole radila sam u atletskom klubu 12 godina kao trener za skokove i šest godina u Sportskom savezu Caribrod. U osnovnoj školi radim sa đacima uzrasta od 10 do 13 godina, tj. 3,4. i 5. razred, a u Gimnaziji sa učenicima od 16 do 19 godina. U obe škole učenicima držim atletsku sekciju – kaže nastavnica Jelena Petrović.

Uticaj na razvoj pojedinca

Prema njenim rečima, fizička aktivnost ima veliki uticaj na razvoj psiho-motoričkih sposobnosti pojedinca, pravilan razvoj i zdravlje deteta i to od najranijeg detinjstva. Zato ona savetuje da minimum fizičke aktivnosti, na dnevnom nivou, treba da bude od 45 minuta do jednog sata, jer kako dodaje, to je neki minimum fizičke aktivnosti za dete ali i odraslu osobu.

Nažalost, brojna istraživanja pokazala su da je jedan od većih problema današnje dece, kako u osnovnoj školi tako i u srednjoj, jeste velika zavisnost od mobilnih telefona i drugih vrsta ekrana, tzv. ekranizam, koji decu sve više udaljava od stvarnog sveta. Kod njih se ne razvija ispravno govor, socijalne veštine, dolazi do disharmoničnog razvoja, sve više telesnih deformiteta.. Kao i mnogi prosvetni radnici i Jelena u zadnje vreme primećuje sve manju fizičku aktivnost među decom.

  • Ono što ja primećujem, kao i mnoge kolege, jeste da današnje generacije svoju fizičku aktivnos svode na neki minimum, odnosno na dva do tri časa fizičkog u školi. Čak neka deca ni taj minimum nisu angažovana. Ovakav vid neaktivnosti odražava se i na fizičko i na mentalno zdravlje dece. Tome su svedoci sve češći deforamiteti na kičmenom stubu, grudnom košu i stopalima – ističe ona za naš portal.

Koliko je zaista nedljno potrebno časova fizičkog?

  • Milsim da fizičko vaspitanje deca treba da imaju svaki dan u školi. Takođe bi trebalo da učenici od prvog do četvrtog razreda imaju čas fizičkog isključivo sa nastavnikom fizičkog zbog razvoja psiho-motoričkih sposobnosti i korekciju svih deformacija – smatra Jelena.

Jedan od većih problema sa kojim se sureću prosvetni radnici zadnjih decenija jeste i kako decu afirmisati da se bave i zavole sport. Kako afirmisati decu u Dimitrovgradu objasnila nam je nastavnica Petrović, pričajući iz svog iskustva.

  • Kod mladih afirmišem sport, kroz razgovor sa njma. Često govorim o gojaznosti i njihovom zdravlju, kako ne treba da unose nezdravu hranu (gazirana pića, grickalice i brzu hranu),kako netreba da sede duže od dva sata uz komjutere i mobilne telefona. Od prekomernog sedenja ispred računara ili telefona strada kičma i vid, a to niko ne želi – objašnjava Petrović.

Ona je ovu priliku iskoristila da bi poslala i poruku mladim Dimitrovgrađanima, koja glasi: „Deco bavite se sportom da bi sutra bili zdravi i izbegli sve češći problem sa pritiskom, dijabetesom i duskushernijom. Bavljem sportom bićete vitki i zdravi a ne puni sala i celulita. Deco moja bavite se sportom da bi što duže živeli i bili zdravi!“.

foto: Privatna arhiva

Lj.Marković

Projekat „Sport u škole“ sufinansiran je iz budžeta Opštine Dimitrovgrad. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.